Još oko 600. godine, dakle, prije 14 stoljeća, Asteci i Maje pili su piće cocoatl spravljeno od zrna kakaa. U astečkoj kulturi čokolada je bila piće u kojemu su smjeli uživati samo ratnici i plemstvo. Katkad su je miješali s također vrlo cijenjenim kukuruzom, a vjerovalo se da daje mudrost, snagu, izdržljivost i moć, pa je imala svoju ulogu i u svetim ritualima. Astecima je čokolada bila i novac – svi porezi koje su ubirali morali su biti plaćeni zrnima kakaa.
Španjolski su konkvistadori, naišavši na plantaže kakaovca, shvatili praktičnu stranu takva uzgoja – novca. Jedan od članova Kolumbove posade pisao je 1502. godine svojoj obitelji da je kupio roba za 100 zrna kakaa! Pohlepni Hernando Cortez oduševio se idejom da novac raste na drvetu i u ime Španjolske zasadio je plantažu kakao-novca. Cortez se vratio u Španjolsku i na dvor Karlosa V. donio čokoladni napitak i opremu za njegovo pripravljanje.
U Engleskoj je 1657. neki Francuz otvorio prvu od niza "kuća čokolade" u kojima se točio taj novi napitak i vrlo brzo postao pravi hit među pripadnicima engleske gornje klase. Čokolada je naime, tada bila iznimno skupa i mogli su si je priuštiti samo dobrostojeći. Diljem Europe godinama se samo pila.
1895. Milton S. Hershey, koristeći se tehnikom masovne proizvodnje u Pennsylvaniji proizveo prvu "modernu" štangicu čokolade, koja je bila poput "rebra" današnje čokolade za kuhanje od 200 grama. Čokolada u pločicama, kakvu i mi danas poznajemo, počela se proizvoditi 1930. godine.

Od kakaovca do čokolade
Pradomovina su biljke kakaovca Srednja i Južna Amerika, ali danas se uzgaja posvuda uz ekvator, pa je ima i na Karibima, u Africi, jugoistočnoj Aziji i čak na južno-pacifičkim otocima Samoi i Novoj Gvineji. Najčešća vrsta kakaovca je forastero, od kojeg se dobiva 90 posto svjetske proizvodnje čokolade.
Sve počinje na nekoj plantaži koja od ekvatora nije udaljenija od 2 stupnja zemljopisne širine.

U doba žetve na plantaži se skupljaju i otvaraju kruškoliki plodovi kakaovca, iz njih vade i suše tamne sjemenke crvenkasta sjaja sve dok u njima sadržaj vlage ne bude samo 7 posto. Zatim se ta zrna u tvornici isprže, a nakon toga strojevi odvajaju ovojnice. Pulpa iz zrnja potom se melje i zagrijavanjem pretvara u kremu dok ne nastane tzv. čokoladna masa, što za najfiniju kvalitetu može potrajati i 72 sata. Masa se zatim miješa i naizmjence zagrijava i hladi jer se tako stabiliziraju kristali kakaova maslaca u njoj. Zatim se izlijeva u kalupe, posve ohladi i stvrdne i tada je spremna za otpremu proizvođačima čokolade. Od jednog stabla kakaovca dobije se 2,5 kilograma čokolade godišnje a od sadnje mu treba 5-8 godina da počne davati plodove,.
Švicarci danas po stanovniku godišnje potroše 11 kg čokolade, što je apsolutan svjetski rekord. Godine 1819. Francois Louis Cailler otvorio je prvu švicarsku tvornicu čokolade. Šest godina poslije Philipe Suchard izumio je neke nove strojeve, uključujući prvi mikser za čokoladu na svijetu. Švicarci su izmislili i prvu mliječnu čokoladu, dodavši 1879. mlijeko u prahu i dodatno usavršivši proizvodnju uvođenjem stroja koji je čokoladi davao mekanu kremastu strukturu.
Nedavno su istraživači sa sveučilišta u Kaliforniji otkrili da u čokoladi, zbog prilične količine kemijskog spoja fenola, pomaže u smanjivanju rizika od srčanih bolesti tako što sprečava mastima u krvi da začepe arterije.
U čokoladi ima feniletilamina, prirodne tvari koja je kemijski slična amfetaminima, jakim stimulansima. Oni pojačavaju aktivnost neurotransmitera u dijelovima mozga koji kontrolira našu sposobnost da se usredotočimo i ostanemo budni. Čokolada se smatra vrijednim izvorom energije, jedna "štangica" opskrbit će vas energijom koliko je odraslu čovjeku treba da bi prešao 50 metara.
Dakle, jedite ili pijte čokoladu… ali umjereno ! Birajte čokoladu s manje šećera a više kakao smjese.
(Izvor:" Jutarnji list") Željko Kladušan