Kada sam vidjela poziva za sjednicu Izborne Skupštine Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, moram priznati da sam se uplašila koliko će trajati sjednica koja na dnevnom redu ima 22. točke. Naši članovi Mladen Pucarić i Željko Kladušan, koji su dosta puta sudjelovali na sjednicama Skupštine HSUTI brzo su me uvjerili da to neće trajati duže od dva sata, no i oni su se prevarili. Predviđeno trajanje sjednice Izborne Skupštine bilo je tri sata.
I tako točno u podne 22. ožujka 2005. godine započela je s radom Izborne Skupština našeg Saveza. U početku vrlo korektno uz poštivanje procedure.
Predsjednica Mr. med. sc. Mirjana Dobranović otvorila je sjednicu lijepim i toplim pozdravnim govorom.
Nakon uvodnog govora slijedilo je usvajanje dnevnog reda. I evo prvog gafa. Dnevni red nije stavljen na raspravu i usvojen je jednoglasno kako je i predložen. Možda bi netko da mu je dana mogućnost postavio pitanje zašto je npr. napravljeno odstupanje od u pozivu predloženog dnevnog reda i s dnevnog reda skinuta točka 7 ."Izvješće koordinatorice dobrotvorne akcije Hvala ti moj dobri anđele". A možda i ne bi?!
Sjednica se nastavila uz obavljanje formalnog dijela. Izabrano je Radno Predsjedništvo u sastavu: Mr. med sc. Mirjana Dobranović, Ante Raos i Marijana Kraljić. Radno Predsjedništvo jednoglasno je prihvaćeno, a palicu je od tog momenta preuzeo Predsjedavajući Ante Raos koji je odmah pozvao delegate "da se svi koji nemaju većih rasprava ne javljaju za riječ".
U samom nastavku sjednice bilo je jasno da su ga delegati vrlo ozbiljno shvatili u nakani da sjednicu što prije i bez "manjih rasprava" privede kraju.
Korektno uz poštivanje procedure nadalje je za zapisničara predložena Monika Budimir, a za ovjerovitelje gđica. Zmazek i gđica Varga, za članove verifikacionog povjerenstva predloženi su gđa. Mišković, gosp. Basara i gđa. Đurak, dok su u izborno povjerenstvo predloženi Kosiper, Puben i Kuzmić. Sva su tijela jednoglasno potvrđena.
S Poslovnikom o radu delegate je upoznala gđa. Barbara Fuček-Leško.
Poslovnik o radu sjednice Izborne Skupštine usvojen je s jednim glasom protiv (Željko Kladušan) koji nije dobio riječ budući rasprava nije ni otvorena . Očigledno nikome od delegata nije smetalo kršenje Statuta odredbom iz poslovnika. Naime u Poslovniku je navedeno da je rad Skupštine pravovaljan ako mu prisustvuje najmanje 10 delegata, iako Statut izričito govori (čl.31.): Tijela Saveza pravovaljano odlučuju kada je na njihovim sjednicama prisutna natpolovična većina od ukupnog broja članova. Svoje odluke donose većinom glasova od ukupnog broja nazočnih članova tog tijela. Svi akti moraju biti u skladu sa Statutom pa tako i Poslovnik ! Kako se uopće može pomisliti da se dogodi da na sjednici Skupštine 10 osoba odlučuje u ime 60-ak udruga sa preko 2000 članova. Ograničenje minutaže na 3 + 1 minutu nije nikome smetala.
Za to vrijeme verifikaciono povjerenstvo prebrojala je da je na sjednici Izborne Skupštine prisutno 46 predstavnika udruga članica od ukupno 63. Mandati delegata nisu verificirani niti se imenom i prezimenom znalo tko predstavlja koju udrugu i ima li njegov mandat legitimitet, odnosno, je li potvrđen od strane udruge koju predstavlja.
Na taj način ponovno je povrijeđen Statut u članku 18. ,19.,20. te je dovedena u pitanje pravovaljanost sjednice Izborne Skupštine.
Nakon toga na dnevnom redu je bilo izvješće o radu HSUTI u protekle 4 godine. Izvješće je trajalo 45 minuta. Da je trajalo kraće, obzirom na daljnji tijek Sjednice, i delegat iz Dubrovnika stigao bi doma na večeru.
U izvješću se moglo čuti dosta toga što su sudionici zadnjih dviju škola već mogli čuti.
Pod sedmom točkom dnevnog reda bilo je Izvješće o financijskom poslovanju HSUTI za 2004. godinu. Izvješće je podnijela Marinka Crnolatac računovotkinja HSUTI, nakon čega je uslijedilo i izvješće nadzornog odbora.
Predsjedavajući je dao na usvajanje objedinjeno izvješće o financijskom poslovanju i izvješće Nadzornog odbora, no delegati su odbili glasati za oba izvješća "u paketu" i glasalo se odvojeno, no o financijskom poslovanju nitko nije raspravljao.
Čini mi se da nitko nije gledao ili nije želio gledati, a možda je i pogledao, ali nije želio ili se nije usudio reći da 80.867,70 kn za telefon i poštarinu mjesečno predstavlja 6.738,98 kn, da 174.986,61 kn putnih troškova predstavlja mjesečno 14.582,21 kn ili prema prosječnoj cijeni od 2,00 kn po kilometru, kako se cijena kretala u 2004. godini 87.493,30 prijeđenih kilometara, što znači da se dnevno prelazilo (svih 366 dana u godini – 2004. godina bila je prijestupna) po 239 kilometara, odnosno mogla su se napraviti nešto više od dva kruga oko zemlje (dužina ekvatora u km je nešto više od 40.000 km)
Troškovi ugovora o djelu i autorskih ugovora su 196.645,77 kn, dok su troškovi za prosječno tri zaposlena samo neznatno veći i iznose 205.016,04. Nameće se zaključak da b sa tim sredstvima HSUTI komotno mogao imati još tri zaposlene osobe, a možda bi mogli zaposliti i koju osobu s invaliditetom.
No sve su ovo samo paušalne ocjene, no iz tako paušalnog financijskog izvješća ne može se nego izvući paušalne zaključke.
No kako je i sama predsjednica rekla bitno je samo da su delegati zadovoljni izvješćem, a budući je isto jednoglasno, bez i jedne rasprave, usvojeno, delegati su vrlo zadovoljni.
Pod 10. točkom dnevnog reda Predsjedavajući je ukratko upoznao delegate s činjenicom da je Statut HSITI-a zastario te da ga treba mijenjati. Bez previše rasprave, izuzev rasprave gosp. Goluba koji je naveo da će se ukoliko se sada Statut ne usvoji na ovoj sjednici isti usvajati tek za 4 godine na slijedećoj Izbornoj Skupštini i tom se prigodom pozvao na Zakon o udrugama.
Ipak, prema Zakonu o udrugama na donošenje novog Statuta ne treba čekati 4 godine. Statut se može usvojiti i na redovitoj sjednici Skupštine.
Predloženo je i jednoglasno potvrđeno statutarno povjerenstvo u sastavu Mrkonjić, Varga i Golub koje će izraditi nacrt novog Statuta koji će biti dostavljen svim udrugama članicama. Javna rasprava trajat će tri mjeseca.
Pod 11. točkom dnevnog reda bilo je razrješenje Predsjedništva. Na sugestiju delegata Predsjedavajući je dao na usvajanje i razrješenje svih ostalih tijela HSUTI.
Pod dvanaestom točkom dnevnog reda ”Informacija o financijskom planu i programu”od gđe. Crnolatac delegati su saznali da je planirani prihod za 2005. godinu 1.557.000,00 kn.
Trinaesta točka trebala je biti predstavljanje predsjedničkog kandidata i javno glasovanje. Bez predstavljanja, jer kako su delegati rekli (Željko Kladušan) ”jedinu kandidatkinju za predsjednicu svi dobro poznaju i znaju da dobro radi”, javnim glasanjem jednoglasno je izabrana nova – stara predsjednica mr.med.sc Mirjana Dobranović, koja će i u trećem četverogodišnjem mandatu voditi naš Savez.
Četrnaesta točka dnevnog reda donijela je malo strasti. Predstavljanje kandidata za Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovnu komisiju.
Očekuje se da predstaviti kandidate znači upoznati delegate s njihovim kandidaturama i životopisima , kad već u materijalima nisu dobili kandidature ( odluku matične udruge o njihovom kandidiranju te životopise) na osnovu kojih bi mogli glasovati. Svjesno ili nesvjesno to je zaobiđeno. Tako su na glasačkim listićima delegati glasali po "preporuci Predsjedništva". Zabluda je da se svi međusobno poznaju, jer ne poznaju se, a ponajmanje znaju što tko i koliko radi i kakvim znanjem raspolaže.
Na glasačkom listu našli su se i kandidati koje je Predsjednica već izabrala za svoje najbliže suradnike.
U donjem dijelu tablice našli su se i ostali delegati, njih sedam.
Prijedloge Predsjedništva: Gordanu Mišković, Kristinku Matačić i Barbaru Fučak – Leško, a predsjedavajući Skupštine dao je delegatima preporuku da za to troje kandidata glasuju.
Zbunjeni izjavom Predsjednice da za prvih 6 kandidata na listi delegati mogu, ali ne moraju glasovati, no bolje im je da glasuju jer bez obzira glasali delegati za njih ili ne oni ulaze u Predsjedništvo, delegati nisi bili sigurni za koga glasati, koliko delegata na glasačkom listu treba zaokružiti, koga biraju i zašto.
Dilemu je razriješila gospođa kojoj nažalost ne znam ime koja je pročitala glasački listić navevši da je prvih šest kandidata navedenih na glasačkom listiću predsjednica predložila, odnosno izabrala u Predsjedništvo te da se preostala tri kandidata biraju na glasačkom listiću počevši od broja sedam do broja trinaest. Pročitala je imena svih 7 kandidata.
Gosp. Raos dao je nakon toga prijedlog da se budući Predsjedništvo predlaže članove Nadzornog odbora, za to tijelo glasa javno, a ne na glasačkim listićima. Budući je Statutom HSUTI definirano da se glasanje za tijela HSUTI vrši tajnim glasanjem, a javno samo u slučaju da postoji jednoglasna odluka delegata u Skupštini taj prijedlog nije prošao. Glasalo se tajno, ali to nije kraj.
Predsjedništvo je članak 28. Statuta protumačilo na sebi odgovarajući način i predložilo tri člana i tri zamjene u Nadzornom odboru i tako ih poredalo na glasačkoj listi, iznad crte članovi Nadzornog odbora i ispod crte, zamjene.
Točno je da članak 28. Statuta predviđa da Predsjedništvo predlaže članove i zamjene za Nadzorni odbor, no kada postoji više kandidata, načelo demokratičnosti, na koje su se neki tijekom sjednice više puta pozivali, nalaže ravnopravne mogućnosti. Delegati su trebali od 6 predloženih delegata izabrati tri člana za Nadzorni odbor i tri zamjene. Na ovaj način prekršena su sva načela demokratičnosti, a Skupština je dala legitimitet članovima Nadzornog odbora koje si je Predsjedništvo samo izabralo da kontrolira njihov rad u naredne četiri godine.
Dok je gosp. Kladušan to pokušavao objasniti delegatima i Predsjedavajućem, djelatnice HSUTI već su podijelile i pokupile glasačke listiće. Nije bilo zapečaćenih glasačkih kutija već su delegati listiće djelatnicama davali u ruke. Tako pokupljeni listići predani su izbornom povjerenstvu na prebrojavanje.
Petnaesta točka bilo je čisto formalno izglasavanje odluke o visini članarine koja će i u narednom periodu iznositi 200,00 kn.
Kao šesnaesta točke odrađena je podjela zahvalnica udrugama koje su dale najveći doprinos u akciji Hvala ti moj dobri anđele.
Dok se čekalo da izborno povjerenstvo dovrši prebrojavanje glasova predsjedavajući je dao riječ gosp. Golub koji je govorio o izjednačavanju prava osoba s invaliditetom i postojećim listama tjelesnih oštećenja. Pozivajući se na razne brojeve službenog lista Narodne novine gosp. Golub pokušao je obrazložiti svoj zahtjev da se pokrene postupak izjednačavanja prava osoba s invaliditetom bez obzira na mjesto, vrijeme, uvjete nastanka invalidnosti.
Nakon gosp. Goluba Predsjedavajući je pozvao gđicu. Belošević koja radi HSUTI info da se predstavi delegatima, a nakon gđice Belošević, mr. Sanja Morić prezentirala je delegatima vrtove za osobe s invaliditetom u Kanadi.
Tada je uslijedilo izvješće izbornog povjerenstva.

I. Predsjedništvo

1. Gordana Mišković 2. Ivica Pongrec 3. Marija Bras 4. Kristinka Matačić 5. Željko Kladušan 6. Barbara Fuček 7. Ljuban Basara

-29 glasova -15 glasova -17 glasova -14 glasova -14 glasova -27 glasova -19 glasova

Pored šest članova predsjedništva koje je izabrala predsjednica u Predsjedništvu će u naredne četiri godine biti: Gordana Mišković, Barbara Fuček – Leško i Ljuban Basara.
Nadalje, predsjednik izbornog povjerenstva konstatirao je da su delegati prihvatili sugestiju Predsjedništva za Nadzorni odbor i Stegovnu komisiju i imena članova tih tijela nisu pročitana.
Osamnaesta točka bila je potvrđivanje izabranih tijela. U paketu, jednoglasno, delegati su potvrdili izabrana tijela, a birala su se samo tri člana Predsjedništva. Nadzorni odbor bio je predložen u startu sa razgraničenjem tko je član, a tko zamjena, a za stegovnu komisiju bila su predložena samo tri člana koliko ta komisija i broji.
Tek nakon izglasavanja predsjedavajući je pročitao imena članova po tijelima i tako u naredne četiri godine tijela Saveza radit će u slijedećem sastavu:

PREDSJEDNIŠTVO	NADZORNI ODBOR
1. Mr.med.sc. Mirjana Dobranović - predsjednica 2. Ante Raos - dopredsjednik 3. Tatjana Varga - dopredsjednica 4. Vesna Budak 5. Marijana Kraljić 6. Dragan Radmanović 7. Gordana Mišković 8. Barbara Fuček-Leško 9. Ljuban Basara	Č L A N O V I 1. Antonija Nikolić-Roszahegy 2. Stanko Panić 3. Franjo Peternel
	Z A M J E N E 1. Mirsad Džanović 2. Mladen Pucarić 3. Antun Hrbić

STEGOVNA KOMISIJA 1. Ivan Begić 2. Jadranka Guštin 3. Ivan Schnurer

Uslijedila je riječ novoizabrane predsjednice te riječ gostiju.
Pod točkom razno govorilo se o znaku pristupačnosti i o tome kako je staviti sliku te istaknuti adresu prebivališta i ime i prezime dobra stvar.
Bilo je tu niz komentara koji su sve samo neozbiljni, da se osobe s invaliditetom srame sebe, da je slika i adresa tu kako bi se vidjelo da li je to ta osoba kojoj je iskaznica izdana i sl.
Svidio mi se komentar gospođe, kojoj opet nažalost ne znam ime, koja je rekla da je jedini identifikacijski dokument u Republici Hrvatskoj osobna iskaznica, a jedino ju službena osoba, djelatnik MUP-a, može tražiti na uvid. Upravo je zaštita identiteta i integriteta osobe razlog zašto na znaku pristupačnosti nikako ne smije biti fotografija i adresa, a i isticanje imena i prezimena je upitno.
Žalosno je da ni nakon ove rasprave mnogima nije jasno da slika i adresa neće spriječiti zlouporabe, već svijest ljudi o tuđim potrebama.
Tada se za riječ javila gđa. Antonija Nikolić iz Dubrovnika koja je u jednoj rečenici sažela puno nebuloza. Konstatirala je da je predsjednica izabrana jednoglasno, znači svi vjeruju da ona dobro radi te iz tog razloga poručuje toj udruzi da više ne piše pisma i da pazi što radi.
Nije morala gđa. Antonija reći na koga se to odnosi jer se znalo na koga se to odnosi.
Još je nekoliko delegata nakon toga diskutiralo, no predsjedavajući nije dao riječ Željku Kladušanu koji se javio za riječ, već je na brzini dvadeset minuta prije planiranog završetka sjednice istu, okončao.
Nikada nitko nije uputio mr.med sc. Mirjani Dobranović kritiku u smislu da ne radi. Radi na korist osoba s invaliditetom i za to joj treba odati priznanje. Mnogi se sjećaju da Savez prije nego mu je ona došla na čelo gotovo nije funkcionirao. Kritike se odnose na način na koji provodi neke stvari u HSUTI, da ne insistira na kolektivnom radu, da ne prihvaća tuđa i različita mišljenja, da rad udruga cijeni ne zbog onoga što su postigle na terenu, već koliko su privržene Savezu, da nema transparentno materijalno – financijsko poslovanje koje bi bilo dostupno svima, svim građanima, jer budimo realni, HSUTI se najvećim dijelom financira iz državnog proračuna, znači od novaca poreznih obveznika i isti ti građani imaju pravo znati kako se njihov novac troši. Ono što boli čiste udruge tjelesnih invalida ili bi ih trebalo boljeti je to da su neke od udruga članice i drugih saveza (distrofičara, cerebralne i dječje paralize itd) te da su kroz te saveze članice Zajednice saveza osoba s invaliditetom hrvatske , i prisustvuju seminarima, okruglim stolovima i sl. kojima je isti organizator. A mi, čiste udruge, koje smo članice samo jednog saveza, svog Saveza u tom smo Savezu marginalizirane, za naše se članove najmanje radi. Rješavaju se problemi svih drugih osoba s invaliditetom, ponajmanje naših članova, osoba s tjelesnim invaliditetom.
Kada sam sve ovo još jedanput preslušala nametnula mi se jedna misao koje si nisam mogla riješiti, pa ju moram podijeliti. Ima Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida nešto dobre djece koja su poslušna i njihova je poslušnost i privrženost nagrađena pohvalama za dobar rad, a tu su i zločesta pastorčad koja remete mir i sklad idiličnog složnog, zajedničkog života, koji rade no misle svojom glavom, sugeriraju i traže odgovore, a nagrada im je javno prozivanje za nerad.
Nakon sjednice željela sam na tisuću načina komentirati izjavu gđe. Nikolić iz Dubrovnika, a na još tisuću načina čin predsjedavajućeg i njegov način vođenja sjednice, željela sam se osvrnuti na proizvoljno tumačenje riječi demokraciju tijekom sjednice, no ostavljam svima na volju neka iz svega navedenog samostalno izvedu zaključke, ali neka probaju, barem jedanput upotrijebiti svoju glavu i razmišljati objektivno, uz sagledavanje svih činjenica.
Znam da će ovaj članak kod mnogih pobuditi negativne emocije, da će nam predložiti da istupimo iz Saveza, neki će vjerojatno poželjeti da o nama raspravlja Stegovna komisija . Nadam se da će tada Sud časti, kako ga je u nekoliko navrata tijekom sjednice predsjedavajući nazvao, odlučivati doista o časnosti svih postupaka.